Projekt Regreen bavi se održivim urbanim razvojem poticanjem rješenja za obnavljanje i rehabilitaciju urbanih ekosustava koja su bazirana na prirodi. Primjeri takvih rješenja su gradski parkovi, zeleni krovovi i zidovi javnih zgrada, ozelenjena odvodnja i pročišćavanje vode, biciklističke staze, hoteli za kukce i dr. Takva rješenja pročišćavaju zrak, smanjuju temperaturu zraka te buku i stres u gradovima, sprječavaju poplave, proizvode hranu te služe senzibiliziranju novih generacija za očuvanje prirode i održivi razvoj.

Tijekom njihova posljednjeg posjeta u svibnju, članove projekta impresionirala je prostranost škole i njenog okoliša, količina biljaka unutar škole te mjesta za nastavu u prirodi.

Ponovno su nas posjetile doktorice znanosti, kolegice Sally iz SAD-a i Gertrud iz Danske, socijalne antropologinje. Gertrud istražuje na koji način djeca uče o prirodi kroz modernu tehnologiju i kako ona utječe na taj proces, a Sallyino istraživanje usmjereno je na organizaciju škola i društvenost, uključenost djece u civilnom društvu kroz rekreaciju i sport i ostalo.

Gertrud i Sally prisustvovali su na nekoliko naših školskih satova – biologija (gdje su nam članice eko-grupe i učiteljica biologije Tomislava Bužan predstavile svoj rad u promatranju ptica) i sat prirode i društva u nižim razredima (kod učiteljice Lidije Robić). Također, imale su prilike i prošetati do Etno naselja Novo Čiče, gdje su učenici 1.-3. razreda imali organizirane radionice. Jedna je bila s temom Dan kruha, gdje su imali prilike iskusiti kako od zrna kukuruza dobivamo brašno te umijesiti vlastiti kruh, učili su o tradicijskom drvenom graditeljstvu i zaštiti okoliša. Igrali su starinske igre (potezanje užeta, skakanje u vrećama, hodanje na štulama), izrađivali skulpture od gline i učili lijepo pisanje.

Gertrud i Sally provele su intervjue s knjižničarkom Jelenom, psihologinjom Kristinom te učiteljicama kako bi dobile više detalja i uvida u organizaciju škole u VG i različitost među školarcima u gradu i na selu, pristupe o poučavanju o prirodnom/fizičkom svijetu, mjesto „prirode“ i „obrazovanja“ u našoj školi (učitelji, predmeti, izobrazba nastavnika), kako učitelji koriste obližnje prirodno okruženje u nastavi te koliko u hrvatskom jeziku ima riječi za prirodu i kako se one koriste u svakodnevnom razgovoru i nastavi.

U nastavku projekta, za dva tjedna našu će školu posjetiti i Simon Benateau iz Francuske s kojim ćemo raditi na njegovom protokolu Vigie nature.